Softverski dizajn protokola    (ETF TKI SDP 5960)
 
Opće informacije
Naziv kursa Softverski dizajn protokola
Oznaka (šifra) predmeta ETF TKI SDP 5960
Studij ETF-B
Odsjek Telekomunikacije
Godina 5
Semestar 9
Tip Izborni
Broj ECTS Bodova 5
Ukupno sati nastave 60
Broj sati predavanja 28
Broj sati vježbi 25
Broj sati tutorijala 7
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
U ovom kursu se istražuju principi dizajna protokola, njihove 'za' i 'protiv', kao i područja primjene. Također se razmotraju razne tehnike koje se koriste u današnjim komunikacijskim protokolima za postizanje određenih mogućnosti (npr. skalabilnost, pouzdanost, robusnost). Konačno, razmotraju se i dizajnerske metode i alati. Fokus će biti na današnjim Internet protokolima, ali se mogu obraditi i druga područja ako bude potrebno.
Program
Principi dizanjiranja protokola. Skalabilnost, pouzdanost, robusnost sistema. Metode za dizajniranje protokola, alati.
Literatura
Obavezna literatura 1. Bilješke i slajdovi s predavanja (moci ce se preuzeti na web siteu Fakulteta).
2. Soil Design Protocols for Landscape Architects and Contractors by Timothy A. Craul and Phillip J. Craul
3. Data Networks, IP and the Internet: Protocols, Design and Operation by Martin P. Clark (Hardcover - Mar 31, 2003)
Dopunska literatura 1. Data Network Design by Darren L. Spohn
2. High Performance Data Network Design (IDC Technology (Paperback)) by Tony Kenyon
Didaktičke metode
Predavanja izvodi nastavnik i uz podršku matematskog aparata (tehnike modeliranja). Predavanja su praćena prezentacijom praktičnih problema kompresije slike i videa (28 sati ukupno) na način koji omogućava da studenti ovladaju znanjima i vještinama koje treba postići u okviru ovoga kursa, i tako razviju sposobnosti sagledavanja mjesta i uloge postupaka kompresije slika odnosno kodiranja videa, u zavisnosti od komunikacijskog okruženja.
U okviru laboratorijskih vježbi studenti se upoznaju sa osnovnim tehnikama kompresije slika i kodiranja videa, te koreliranju performansi modela s praktičnim rezultatima mjerenja, koja se izvode prilikom vježbi u laboratoriji (25 sati).
Tutorijal (7 sati), u okviru kojega su studenti praćeni i vođeni od strane tutora, ima za cilj studentima omogućiti da samostalno analiziraju, projektiraju i simuliraju module postupke kompresije odnosno kodiranja, a usto se rješavaju i reprezentativni primjeri. Uključuju se tipizirani ispitni zadaci, tako da se već tokom izvođenja programa može stalno provjeravati dostignuti stupanj pripremljenosti studenta za polaganje završnog ispita.
Način provjere znanja
Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:
- prisustvo satima predavanja, tutoriala i vježbi: donosi 10 bodova, pri čemu student koji više od tri puta izostane s predavanja i/ili tutoriala i vježbi, ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;
- izrada domaćih zadaća i laboratorijskih vježbi donosi maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada 5 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;
- parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit, donosi do 20 bodova;
Parcijalni ispit koji traje 90 minuta i struktuiran je na slijedeći način:
- odgovori na jednostavna pitanja čiji je cilj provjeriti da li student vlada osnovnim teorijskim znanjima; student koji tačno odgovori na sva postavljena pitanja ostvaruje 5 bodova,
- rješavanje jednog zadatka sa otvorenim odgovorom, tačno rješavanje ovog zadatka donosi 10 bodova,
- rješavanje zadataka za koji je dato više odgovora, od kojih je jedan tačan; student koji tačno odgovori na sve ovakve postavljene zadatke, ostvaruje 5 bodova
Student koji je tokom trajanja semestra, ostvario manje od 20 bodova, ponovo upisuje ovaj kurs
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova, pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit se sastoji iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita i domaćih zadaća, te odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme obrađene unutar kursa.
Usmeni završni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu zvršnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, pristupa usmenom popravnom ispitu.
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, obavezno pristupa popravnom ispitu.
Popravni ispit struktuiran je na sljedeći način:
- pismeni dio, koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) tokom polaganja parcijalnih ispita.
- usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao i usmeni dio završnog ispita.
Usmenom dijelu popravnog ispita, može pristupiti student koji je nakon pismenog dijela popravnog ispita uspio ostvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor se sastoji od bodova ostvarenih po osnovu prisustva nastavi, izradi domaćih zadaća, polaganja parcijalnog ispita koji je urađen pozitivno i polaganja pismenog dijela popravnog ispita.
Usmeni popravni ispit može donijeti maksimalno 40 bodova. Da bi student postigao pozitivnu zvršnu ocjenu, on na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimalni broj bodova, ponovo upisuje ovaj kurs.
Napomene
1. Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona, niti drugih elektronskih pomagala.
2. Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa, kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.