Računarske mreže    (ETF RIO RM 4865)
 
Opće informacije
Naziv kursa Računarske mreže
Oznaka (šifra) predmeta ETF RIO RM 4865
Studij ETF-B
Odsjek Računarstvo i informatika
Godina 4
Semestar 8
Tip Obvavezni
Broj ECTS Bodova 6
Ukupno sati nastave 65
Broj sati predavanja 35
Broj sati vježbi 30
Broj sati tutorijala 0
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
Studenti će dobiti osnovno teorijsko i praktično znanje u oblasti administracije i rada sa računarskim mrežama.
Takođe, studenti će dobiti teorijsko i praktično znanje u oblasti distribuiranih sistema kao i protokola za njihovo međusobno povezivanje.
Program
1. Osnovni koncepti distribuiranih sistema:
- Osnovni pojmovi
- Decentralizirani i heterogeni distribuirani sistemi
- Standardizacija rješenja ISO/OSI Interneta
2. Standardi
- Osnovni slojevi i organizacija ISO OSI standarda
3. TCP/IP okruženje i protokoli
4. Osnovni servisi za rad sa mrežama
- Međuprocesorsko komuniciranje
- Middleware
- Remote procedure call
- Java RMI
- Interprocesorska komunikacija u Unixu
5. Servisi distribuiranih operativnih sistema
- Distribuirani operativni sistemi
- Iskorištenje resursa
- Distribuirane transakcije
- Replikacije
- Distribuirani multimedijalni sistemi
- Sigurnost
- Fajl i name sistemi
Literatura
Obavezna literatura 1. Bilješke i slajdovi s predavanja (moci ce se preuzeti na web siteu Fakulteta).
2. Tanenbaum, A., Computer Networks. Prentice-Hall, 1988.
3. G. Coulouris, J. Dollimore, T. Kindberg: "Distributed Systems: concepts and
Design" Addison-Wesley, 2000.
4. Comer, D.V., Internetworking with TCP/IP, Prentice -Hall, 1991.
5. L.L. Peterson and B.S. Davie, Computer Networks, Morgan Kaufmann
Publishers, 2003.
6. Bacon, J. Concurrent system, Addison-Wesley, 1993.
Dopunska literatura 1. Turčinhodžić, F., Lokalne računarske mreže, Univerzitetsko izdanje, Sarajevo,
2004.
2. Turčinhodžić, F., Računarske mreže, Sarajevo, 2004.
Didaktičke metode
Kroz predavanja studenti ce se upoznati sa teorijom, zadacima i aplikativnim primjerima u okviru tematskih jedinica. Predavanja se sastoje iz teoretskog dijela, prezentacionih opisnih primjera, geneze i rješavanja određehih zadataka. Na taj nači studenti će imati podloge za primjenom izučenog gradiva u inžinjerske aplikacije. Dodatni primjeri i ispitni zadaci razmatraju se i riješavaju tokom laboratorijskih vježbi. Izvođenje laboratorijskih vježbi i izrada zadaća omogućit će studentima kontinualan rad i provjeru znanja.
Način provjere znanja
Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:
- prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;
- izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;
- parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.
Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:
- pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,
- usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.
Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja posmenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.
Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.
Napomene