Prepoznavanje oblika i obrada slike    (ETF RII POOS 4755)
 
Opće informacije
Naziv kursa Prepoznavanje oblika i obrada slike
Oznaka (šifra) predmeta ETF RII POOS 4755
Studij ETF-B
Odsjek Računarstvo i informatika
Godina 4
Semestar 7
Tip Izborni
Broj ECTS Bodova 5
Ukupno sati nastave 55
Broj sati predavanja 30
Broj sati vježbi 25
Broj sati tutorijala 0
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
Upoznavanje sa baznim algoritmima i instrumentima za analizu digitalnih medija.
Na osnovu stečenih znanja studenti ce moci praviti algoritme na bazi tehnika procesiranja slike, akviziciju slike , a što će se moći primijeniti u video nadzoru, biometrici, analizi medicinskih slika i drugim okruženjima.
Program
1. Definiranje image processing-a i computer vision. Kratak osvrt na primjene: automatska kontrola kvaliteta, robotska i industrijska automatizacija,
2. ITS (Intelligent Transportation Systems), video nadzor, biometrika, analiza medicinskih slika.
3. Kreiranje i akvizicija slika - geometrijski modeli. Projekcija perspektive. Dubina polja. Vidno polje. Digitaliziranje slike.
4. Tehnike za akviziciju slike - CCD kamera. Osnovni parametri kamere. Video standard RS-170 i CCIR..Prostor boja. NTSC and PAL.Princip frame-grabbera.
5. Histogram nijansi sive. Ugađanje kontrasta.. Ujednačavanje histograma.
6. Korelacija. Gaussian filter. Median filter. Filter izoštrenja.
7. Segmentacija slike - Metodi za automatsko određivanje threshold-a. Rast regiona.
8. Morfologija binarnih slika - Eskpanzija. Erozija.
9. Transformacija - Transformed udaljenosti (DT).
10. Izdvajanje kontura - Definiranje koraka ivice 1D i 2D. Detekcija ivice korištenjem gradijenta. Ujednačavanje. Prewitt operator. Sobel operator. Frei-Chen operator. Canny detekcija ivice.
11. Lociranje oblika - podudarnost sa šablonom. Mjere sličnosti (SSD, SAD, NCC). Brzi algoritmi.
Literatura
Obavezna literatura 1. Bilješke i slajdovi s predavanja (moci ce se preuzeti na web siteu Fakulteta).
2.Gonzales R., Woods R. : "Digital Image Processing", Second Edition, Prentice-
Hall, New-Jersey, USA, 2002.
3. Nalwa V. : "A Guided Tour of Computer Vision", Addison-Wesley, Mass., USA, 1993.
4. Jain R,, Kasturi R., Schunk B "Machine Vision", Mc Graw-Hill, 1995
5. Trucco E., Verri A.: "Introductory Techniques for 3D Computer Vision", Prentice-Hall, 1998.
Dopunska literatura CVonline: Vision Related Books including Online Books and Book Support Sites [http://homepages.inf.ed.ac.uk/rbf/CVonline/books.htm]
Didaktičke metode
Kroz predavanja studenti ce se upoznati sa teorijom, zadacima i aplikativnim primjerima u okviru tematskih jedinica. Predavanja se sastoje iz teoretskog dijela, prezentacionih opisnih primjera, geneze i rješavanja određehih zadataka. Na taj nači studenti će imati podloge za primjenom izučenog gradiva u inžinjerske aplikacije. Dodatni primjeri i ispitni zadaci razmatraju se i riješavaju tokom laboratorijskih vježbi. Izvođenje laboratorijskih vježbi i izrada zadaća omogućit će studentima kontinualan rad i provjeru znanja.
Način provjere znanja
Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:
- prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;
- izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;
- parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.
Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:
- pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,
- usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.
Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja posmenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.
Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.
Napomene