Multimedijalni sistemi    (ETF RIO MS 4765)
 
Opće informacije
Naziv kursa Multimedijalni sistemi
Oznaka (šifra) predmeta ETF RIO MS 4765
Studij ETF-B
Odsjek Računarstvo i informatika
Godina 4
Semestar 7
Tip Obavezni
Broj ECTS Bodova 6
Ukupno sati nastave 65
Broj sati predavanja 35
Broj sati vježbi 30
Broj sati tutorijala 0
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
Cilj predmeta je prikazati tehničku i konceptualnu podlogu za razumijevanje multimedijskih sistema u računarstvu. Nadalje, studenti trebaju usvojiti principe planiranja i razvoja multimedijskih sistema, principe softver inženjeringa za multimedijske sisteme, te se upoznati sa algoritmima i strukturama podataka koje se koriste za razvoj multimedijskih sitema.
Program
1. Uvod u multimedijalne sisteme.
2. Opis, razumijevanje i ilustracija osnovnih načela multimedijskih sistema .
3. Hadverska oprema i uređaji.
4. Prikaz multimedijskih podataka: zvuka, videa, teksta, slike i animacija.
5. Standardi kompresije multimedijskih podataka.Pregled algoritama za kompresiju podataka. Pregled najvažnijih normi: JPEG, MPEG-2, MPEG-4, MPEG-7.
6. Specifičnosti primjene multimedije na Internetu.
7. Specifičnosti primjene multimedije u mobilnoj telefoniji.
8. Metode i opis faza razvoja multimedijskih sistema.
9. Upravljanje projektima za izgradnju multimedijskih sistema.
10. Implementacija i distribucija multimedijskih sistema.
11. Izbor programskih jezika i razvojnih autorskih alata.
12. Pravila dizajna multimedijskih aplikacija i njihova integracije u jedan proizvod.
13. Softver inženjering za multimedijalne siteme
14. Strukture podataka i algoritmi koje se koriste pri razvoju multimedijskih sistema.
15. Alati za upravljanje projektima za izgradnju multimedijskih aplikacija.
16. Primjena multimedijskih sistema u obrazovanju, poslovnim prezentacijama, medicini, nauci i telekomunikacijama.
17. Multimedijske baze podataka.
18. Informacijska i naučna vizualizacija.
19. Inteligentni multimedijski sistemi.
20. Multimedijska televizija, marketing, videokonferencije i virtualna stvarnost.
21. Primjeri izgradnje multimedijskih sistema.
22. Trenutna naučna istraživanja iz područja multimedijskih sistema.
Literatura
Obavezna literatura 1. Bilješke i slajdovi s predavanja (moci ce se preuzeti na web siteu Fakulteta).
2. Chapman & Chapman, Digital Multimedia,
3. J. Wiley. Steinmetz, Nahrstedt, Multimedia: Computing, Communications, and Applications, Prentice Hall, 2002
4. Tannenbaum, R. S., Theoretical Foundations of Multimedia. Computer Science Press, New York, 2000.
5. Furth, B., Handbok of Multimedia Computing. CRC Press, Boca Raton, 1998 .
Dopunska literatura
Didaktičke metode
Kroz predavanja studenti ce se upoznati sa teorijom, zadacima i aplikativnim primjerima u okviru tematskih jedinica. Predavanja se sastoje iz teoretskog dijela, prezentacionih opisnih primjera, geneze i rješavanja određehih zadataka. Na taj nači studenti će imati podloge za primjenom izučenog gradiva u inžinjerske aplikacije. Dodatni primjeri i ispitni zadaci razmatraju se i riješavaju tokom laboratorijskih vježbi. Izvođenje laboratorijskih vježbi i izrada zadaća omogućit će studentima kontinualan rad i provjeru znanja.
Način provjere znanja
Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:
-prisustvo satima predavanja, vježbi i tutorijala: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;
-izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;
-parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.
Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.
Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:
-pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,
-usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.
Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja posmenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.
Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.
Napomene
1. Alati i softverski paketi koji će se koristiti za vrijeme vježbi : C/C++ i Java