Softver inžinjering ( ETF RIO SI 3660 )

Softver inžinjering (ETF RIO SI 3660)

Opće informacije
Naziv kursa	Softver inžinjering
Oznaka (šifra) predmeta	ETF RIO SI 3660
Studij	ETF-B
Odsjek	Računarstvo i informatika
Godina	3
Semestar	6
Tip	Obavezni
Broj ECTS Bodova	5.5
Ukupno sati nastave	60
Broj sati predavanja	35
Broj sati vježbi	25
Broj sati tutorijala	0
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
	Cilj kursa je sticanje znanja o osnovnim konceptima softver inžinjeringu kao i, metodama i tehnologija za dizajn i razvoj kompleksnih softverskih sistema.
Program
	1.Uvod u softver inï¿½injering: Osnovni koncepti softver inï¿½injeringa. 2.Proces razvoja softvera: Studija izvodljivosti. Analiza zahtjeva. Planiranje, realizacija i test modula. Integracija i test sistema. Koriï¿½tenje i odrï¿½avanje softvera. Faktori kvaliteta softvera. Opis aktivnosti i procesa koji su obavezni za razvoj i odrï¿½avanje softvera (IEEE 1074 -standard za razvoj ï¿½ivotnog toka procesa). Različiti modeli razvoja softvera (kaskadni model, evolutivni modeli, extreme programming, analiza rizika, Boehm-ov spiralni model). 3.Objektno orjentirana analiza i dizajn: Jezici modeliranja. UML. 4.Analiza: Prikupljanje, validacija i analiza zahtjeva. Domenska analiza. Use Case scenariji. Modeliranje podataka. Definiranje klasa i relacija među njima. Definiranje atributa i metoda. Dinamičko modeliranje (dijagrami prelaza i stanja). 5.Dizajn: Implementacija klasa. Class containers. Generičke klase. Identifikacija vidljivosti objekata. Struktura nivoa aplikacija i podataka. Principi dizajna ("Single Responsibility Principle", "The Open/Closed Principle", "The Liskov Substitution Principle", "The Dependency Inversion Principle", "The Interface Segregation Principle" itd.). 6.Tehnologija: Uvod u framework .NET i jezik C#. implementacija, testiranje.
Literatura
Obavezna literatura	1.Biljeï¿½ke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta); 2.Allen H. Dutoit , Bernd Bruegge,ï¿½Object-Oriented Software Engineering: Using UML, Patterns and Javaï¿½, 2003,Publisher: Prentice Hall, Upper Saddle River, NJ, 2003; 3.Kemerer, ï¿½Software Project Management: Readings and Casesï¿½, 1997, MacGraw Hill
Dopunska literatura	1.E. Gamma, R. Helm, R. Johnson, J. Vlissides, Design Patterns ï¿½ Elements of Reusable Object-Oriented Software, Addison Wesley, 1998
Didaktičke metode
	Kurs se izvodi kroz direktna predavanja u auli. Predavanja su praćena odgovarajućim primjerima od strane nastavnika, s ciljem da studenti ovladaju instrumentima i metodama uvedenim tokom predavanja. Također predavanja su integrirana s vjeï¿½bama ï¿½to ih studenti rade u laboratoriji 2 sata sedmično, praćeni i vođeni od strane tutora; svaka vjeï¿½ba obrađuje određenu temu, prvo diskusijom sa studentima o temi i vezanim primjerima, a zatim i konkretnom realizacijom istih. Kroz tutorijal se, pod vođenjem i pratnjom tutora, rjeï¿½avaju i drugi zadaci, uključujući i zadatke s prethodnih ispitnih rokova; ove aktivnosti organizirane su na takav način da se već tokom izvođenja nastavnog programa kroz domaće zadaće i parcijalne ispite kontinuirano provjerava stupanj pripremljenosti studenta da ovlada znanjima i vjeï¿½tinama koje treba postići u okviru ovog kursa.
Način provjere znanja
	Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu: prisustvo satima predavanja, vjeï¿½bi i i tutorijala: 10 bodova, student koji viï¿½e od tri puta izostane s predavanja,vjeï¿½bi i/ili tutorijala ne moï¿½e ostvariti bodove po ovoj osnovi; izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra; parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova; Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i viï¿½e bodova pristupa usmenom zavrï¿½nom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa. Usmeni zavrï¿½ni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu zavrï¿½nu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita. Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i viï¿½e bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način: pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaï¿½e zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i viï¿½e bodova) polaï¿½ući parcijalne pismene ispite, usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio zavrï¿½nog ispita. Usmenom dijelu popravnog ispita moï¿½e pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i viï¿½e bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita. Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu zavrï¿½nu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.
Napomene