Računarska grafika    (ETF RIO RG 3560)
 
Opće informacije
Naziv kursa Računarska grafika
Oznaka (šifra) predmeta ETF RIO RG 3560
Studij ETF-B
Odsjek Računarstvo i informatika
Godina 3
Semestar 5
Tip Obavezni
Broj ECTS Bodova 5.5
Ukupno sati nastave 60
Broj sati predavanja 36
Broj sati vježbi 16
Broj sati tutorijala 8
Cilj kursa - Znanje i vještine koje treba postići student
Cilj kursa je da studenti steknu znanja iz osnova kompjuterske grafike, kao što su teorija boje, osnovi grafičkog dizajna, tv dizajna, web dizajna, virtualne realnosti, 3D modeliranja, iluminacije i animacije računarskih modela.

Studenti stiču vještine korištenja softverskih paketa za 3D modeliranje i animaciju, obradu slike, montažu i vizuelne efekte, web dizajn

Program
1.Uvod u računarsku grafiku

2.Rasterska grafika – pixel, rezolucija slike, dubina boje, formati rasterskih slika, kompresija bez gubitaka i sa gubitkom

3.Vektorska grafika – koncept Kartezijanskoh koordinata, koordinatni sistem kamere, pinhole kamera, odrezivanje pogleda kamere, frustum pogleda

4.Osnovi HTML-a i Web dizajn – tagovi, rad sa tekstom, liste, tabele, forme, planiranje i razvoj sajta, dizajn interfejsa, navigacija, dizajn sajta, organizovanje informacija, dizajn stranice, tipografija, web grafika

5.Osnovi grafičkog dizajna – vizuelni jezik, teorija boje, sistemi boja, osnovne harmonije boja, kompozicija i layout, perspektiva, tipografija

6.Osnovi filmskog jezika – gramatika filmskog jezika, planovi, kadriranje, pokreti kamere, uglovi snimanja, interpunkcija, kompozicija kadra

7.Osnovi VRML-a – struktura VRML fajla, sintaksa, nodovi, graf scene, osnovni geometrijski nodovi, transformacije, anchor nod, eventi, exposed polja, route, proto, sensor nodovi, animacija u VRML-u

8.Osnovni koncepti TV produkcije i osnovi TV dizajna– razvoj televizije, mehanička televizija, elektronska televizija, komponentni i kompozitni video, lanac tv produkcije, potpis, telop, špice, džinglovi, dizajn emisije, video clip

9.Načini modeliranja - žičani model, granična reprezentacija, ekstrudiranje, ruled površine, Bezierovi komadići površine, zapreminska reprezentacija, šeme prostorne podjele, proceduralno modeliranje, fraktali, soft objekti, proceduralna manipulacija

10.Ray Tracing i Radisity– tehnika osvjetljenja, quadtree, definicija zrake, definicija ravni, shadow feelers, distribuirani ray tracing, računanje radiosityja, form faktori, Nusseltova analogija, full matrix radiosity, progresivni radiosity, dvoprolazni radiosity

11.Compositing – layeri slike, matte, multisource operatori, keying, operacije za procesiranje slike, kolor manipulacije, prostorni filteri, geometrijske transformacije

12.Geometrija za računarsku grafiku- geometrijske 2D-3D transformacije, paralelna i prospektna projekcija, POligonalni 2D/3D modeli

13.Metode geometrijske modulacije- rekonstrukcija podataka koji se generišu pomoću 3D skenera.

14.Programiranje pomoću OpenGl bibliotečnih funkcija-Interakcija C/C++ sa OpenGL-om.

Literatura
Obavezna literatura 1.Bilješke i slajdovi s predavanja (moći će se preuzeti na WEB siteu Fakulteta);

2.James D. Foley, Andries van Dam, Steven K. Feiner, John F. Hughes. Computer Graphics: Principles and Practice in C (2nd Edition) Addison-Wesley Pub Co; 2nd edition (August 4, 1995)

3.J. Vince – 3D Computer Animation, Addison-Wesley Publishers 1992.

4.R. Brinkmann – The Art and Science of Digital Compositing, Academic Press 1999.

5.VRML97 Functional specification and VRML97 External Authoring Interface (EAI), ISO/IEC 14772-1:1997 and ISO/IEC 14772-2:2002

6.A. Mundi, Principles of Graphics Design, Mundi Design Studios

7.Ž. Rože – Filmska gramatika, Jugoslovenska kinoteka 1960.

8.S. Rizvić, Kompjuterska grafika i multimedia, Arka Press 2004.

Dopunska literatura 1.B. Edwards – Drawing on the Right Side of the Brain, HarperCollins Publishers, 2001

2.R.Wright, B. Lipchak, OpenGL SuperBible, Sams Publishing 2005

Didaktičke metode
Kurs se sastoji iz predavanja na kojima se studenti upoznaju sa teoretskim osnovama kompjuterske grafike, auditornih vježbi na kojima im se prezentira rad sa softverskim paketima i laboratorjskih vježbi na kojima studenti individualno rade vježbu prezentiranu na auditornim vježbama.

U toku laboratorijskih vježbi studenti imaju mogućnost pomoći od strane asistenta koji nadgleda njihov rad. Svaki student treba da ima pristup personalnom računaru u laboratoriji sa instaliranim potrebnim softverom dva sata sedmično.

Osim redovnih laboratorijskih vježbi studenti rade i u sekcijama na projektima koji se definišu iz oblasti video arta, virtuelne realnosti, grafičkog programiranja, web dizajna i naprednog 3D modeliranja i animacije. Ovi projekti omogućavaju studentima koji su posebno zainteresirani za neku od ponuđenih oblasti da prošire svoje znanje. Svaki student je obavezan da učestvuje u radu jedne sekcije.

Način provjere znanja
Tokom trajanja kursa student prikuplja bodove prema slijedećem sistemu:

prisustvo satima predavanja, tutorijala i vježbi: 10 bodova, student koji više od tri puta izostane s predavanja,vježbi i/ili tutorijala ne može ostvariti bodove po ovoj osnovi;

izrada domaćih zadaća: maksimalno 10 bodova; predviđena je izrada od 5 do 10 domaćih zadaća ravnomjerno raspoređenih tokom semestra;

parcijalni ispiti: dva pismena parcijalna ispita, pri čemu svaki pozitivno ocijenjen parcijalni ispit donosi 20 bodova;

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario manje od 20 bodova ponovno upisuje ovaj kurs.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 40 i više bodova pristupa usmenom završnom ispitu; ovaj ispit sastoji se iz diskusije zadataka s parcijalnih ispita, domaćih zadaća i odgovora na jednostavna pitanja koja se odnose na teme kursa.

Usmeni završni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu, student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum pristupa usmenom dijelu popravnog ispita.

Student koji je tokom trajanja semestra ostvario 20 i više bodova, a manje od 40 bodova, pristupa popravnom ispitu. Popravni ispit struktuiran je na slijedeći način:

pismeni dio koji je struktuiran na isti način kao i pismeni parcijalni ispit; u okviru ovog ispita student polaže zadatke iz tema za koje nije postigao prolaznu ocjenu (10 i više bodova) polažući parcijalne pismene ispite,

usmeni dio koji je struktuiran na isti način kao usmeni dio završnog ispita.

Usmenom dijelu popravnog ispita može pristupiti student koji je nakon polaganja pismenog dijela popravnog ispita uspio stvariti ukupan skor od 40 i više bodova; ovaj skor sastoji se od bodova ostvarenih kroz: prisustvo nastavi, izradu domaćih zadaća, polaganje parcijalnih sipita i polaganje pismenog dijela popravnog ispita.

Usmeni popravni ispit donosi maksimalno 40 bodova. Da bi postigao pozitivnu završnu ocjenu student na ovom ispitu mora ostvariti minimalno 20 bodova. Student koji ne ostvari ovaj minimum ponovno upisuje ovaj kurs.

Napomene
Prilikom polaganja pismenog ispita, student može koristiti od strane nastavnika pripremljenu listu formula koje mogu biti od koristi prilikom rješavanja zadataka. Nije dozvoljeno korištenje drugih bilješki, knjiga, mobilnih telefona niti drugih elektronskih pomagala, osim džepnog elektronskog kalkulatora.

Zadaci koje student treba riješiti na ispitu su istog tipa kao oni rješavani tokom izvođenja predavanja i tutorijala.